Ing. Radoslav Franjetić iznosi svoje stavove kao i konkretne prijedloge o muzejskoj arhitekturi i namjenskoj gradnji muzejskih zgrada. U snažno emocionalno angažiranome tekstu autor se ocrtava kao vrsni znalac hrvatske kulturne baštine, a posebice nesretnoga stanja osječkoga muzeja koji se u više navrata kroz svoju povijest selio iz jednoga u drugi neadekvatni prostor. On stvara viziju „muzealnoga grada“ koji bi na jednome mjestu okupio što više različitih muzeja, oko njih bi bili dostupni svi potrebni prostori (čuvaonice, radionice) kao i popratni sadržaji (knjižnice, dvorane za predavanja) te stanovi za stručno i pomoćno muzejsko osoblje. Tramvaji pa i željeznica vodili bi u središte muzalnoga grada okruženoga botaničkim vrtom… „Svemu što služi muzealnoj svrsi ima dati, pružiti, olakšice i potporom, koje se davaju nogometnim igralištima. Tada će se postići što se želi.“(str. 31.) U završnim poglavljima naglašava „Iz razloženoga se vidi, da bi ovakav muzealni grad mogao poslužiti kao magnet, koji ne bi samo privlačio graditelje i gledaoce, već i predmete sa sviju strana.“(str.37).

Aktualnu, poslijeratnu muzeološku problematiku u Hrvatskoj prof. Zdenko Vojnović prepoznao je u sedam pitanja; „1. Uloga muzeja u razvoju socijalističke kulture naše zajednice; 2. Odnos publike općenito; 3. Odnos muzeja prema umjetnicima i zanatlijama; 4. Muzeji i škola, posebno stručna umjetnička škola, 5. Muzeji i zavodi za istraživanja, 6. Muzeji i narodne vlasti, 7. Organizacija i djelatnost stručnog muzejskog udruženja.“

Prof. Krešimir Filić, osnivač i ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin, održao je u na muzejskoj konferenciji (Varaždin, studeni 1952.g.) izlaganje u u kojemu je problematizirao ulogu pokrajinskih muzeja. Kao osnivač jednoga od rijetkih prijeratnih pokrajinskih muzeja izneo je svoja iskustva i preporuke za uspješan rad naglašavajući: „Oduvijek sam zastupao ideju kulturne decentralizacije ne pomišljajući nikako, da bi se time smjeli oštetiti intertesi našeg kulturnog središta, Zagreba. Ti trebaju ostati primarni, ali nikako isključivi.“.