Muzejska savjetnica Etnografskog muzeja u Zagrebu Mirjana Randić i dr. sc. Nives Rittig-Beljak, voditeljica projekta "Kultura prehrane u ozračju društvenih promjena 20. i početka 21. stoljeća" Instituta za etnologiju i folkloristiku, autorice su izložbe "Svijet hrane u Hrvatskoj" (Etnografski muzej u Zagrebu, od 21. prosinca 2006. do 1. rujna 2007. godine) i popratnog kataloga. Tu rijetko muzejski obrađivanu temu posvetile su "povijesnim prehrambenim bljeskovima" koji dočaravaju povijesni tijek "velikih gozbi" na tlu Hrvatske – od vučedolskih blagovanja pečene divljači do gozbi Josipa Broza Tita i njegovih uzvanika na Brijunima. Autorice su nastojale pokazati da su u povijesti hrvatske prehrane postojala dva sloja ljudi – jedan koji se brinuo da preživi i drugi koji se brinuo da što bolje udovolji svojemu istančanom apetitu. Popratni katalog sadržava zajednički uvodni tektst autorica te tekstove uz pojedine teme predstavljene na izložbi. Nives Rittig-Beljak autorica je tekstova o rimskoj kuhinji, hrvatskim bratovštinama, kuhanju u baroku te o tiskanim kuharicama i kronologiji riječi “hrana”, a Mirjana Randić autorica je opsegom najvećeg teksta koji govori o hrvatskoj regionalnoj kuhinji. U njemu opisuje osnovne namirnice, posebice mlijeko i mliječne proizvode, opremu kuhinje i predmete koji su se upotrebljavali za pripremu hrane, uvriježene načine pripreme hrane u kulinarskoj prošlosti Hrvatske, u kojoj je kuhanje obveza ženskog dijela pučanstva. Predstavila je hrvatsku tradicijsku kulturu hrane u godišnjem običajnom ciklusu, kao i u običajima životnog ciklusa. Osvrnula se i na Školu narodnog zdravlja, čiji su predstavnici u hrvatskim selima, osim tečaja i predavanja o zdravstvenim standardima, držali i tečajeve o kuhanju. Dala je kratki regionalni pregled kuhinja na prostoru Hrvatske u kojima se opisuju posebnosti svake od njih. Posebno je zanimljiv i prikaz tiskanih kuharica i knjiga o kuhanju Nives Rittig-Beljak (npr. kuharice Nikole Zrinskog, rječničkog leksikona Gazophylaciuma Ivana Belostenca), od kojih je za potrebe izložbe veći dio posuđen iz privatne zbirke gospodina Zlatka Puntijara. U prilogu bogato ilustriranoga, dvojezično objavaljenoga kataloga (hrv. i engl. jez.) otisnut je dodatak sa četrdesetak recepata.

Etnografski muzej u Zagrebu priredio je u lipnju 2011. god. izložbu o vatri, koja je nastala u sklopu dugogodišnje suradnje s muzejom Fränkische Schweiz iz Njemačke. Izložbom se nastojala naglasiti važnost vatre u čovjekovu životu u povijesnoj perspektivi, pri čemu je istaknuto njezino gospodarsko, komunikacijsko, društveno i simboličko značenje. Izložba je popraćena istoimenom publikacijom čiji su tekstovi grupirani u pet tematskih skupina koje prate izložbeni postav. U prvom je tematskom poglavlju (Vatra i ekologija) vatra prikazana kao ekološki i evolucijski činitelj, a u drugom je poglavlju (Vatra i svakodnevica) istaknuta kontinuirana i svakodnevna povezanost čovjeka i vatre kao jednoga od egzistencijalnih uvjeta opstanka. Upotreba vatre u radu, u industriji i obrtu kao preduvjetu za razvoj kulture, opisana je u trećem poglavlju (Vatra kao pomoć u radu). Funkcija vatre u velikim svjetskim religijama, kao i u hrvatskim običajima i folkloru, predstavljena je u poglavlju Vatra i duhovnost, a uloga vatre u pravnim sustavima tijekom povijesti, od „suda vatrom“ i inkvizicije, do spaljivanja knjiga i žigosanja opisana je u poglavlju Vatra i pravo. Knjiga je objavljen na hrvatskom jeziku, s usporednim prijevodom na engleski. Ilustrirana je fotografijama izložaka s popratnim legendama. Autorice izložbe i tekstova u popratnoj publikaciji jesu muzejska savjetnica mr. sc. Aida Brenko, muzejska savjetnica Mirjana Randić i kustosica Marija Živković.