Na Bledu je od 28. do 29. rujna po prvi put održan Festival Heritage in Motion uz tradicionalnu dodjelu istoimenih nagrada. Festival su organizirali Forum slavenskih kultura, Europska muzejska akademija i Institut za kulturu Bled, u suradnji s Museums in Short. Tijekom dvodnevnog događanja održane su prezentacije, projekcije filmova te stručne rasprave koje su okupile jedanaestero finalista, stručnjakinje i stručnjake za kulturnu baštinu, filmske autorice i autore te međunarodni žiri. Nagrada je utemeljena 2012. godine i slavi izvrsnost digitalnih, multimedijskih i audiovizualnih projekata koji interpretiraju, čuvaju ili promoviraju kulturnu i prirodnu baštinu.
U Etnografskome muzeju u Zagrebu 29. rujna 2026. predstavljen je katalog Joso Bužan: iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Etnografskog muzeja u Zagrebu, objavljen uz istoimenu izložbu koja je u Etnografskome muzeju otvorena 4. rujna 2026. godine. Nakladnik kataloga je Etnografski muzej u Zagrebu, a autorice idejne koncepcije izložbe i tekstova su dr. sc. Zvjezdana Antoš i dr. sc. Ivana Rončević Elezović.
Izložba i katalog donose izbor djela iz fundusa Etnografskog muzeja i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti te otvaraju prostor za novo sagledavanje opusa Jose Bužana (1873. – 1936.), autora koji je, unatoč intenzivnom umjetničkom djelovanju, do danas ostao nedovoljno istražen i valoriziran. Njegov interes za život, običaje i tradicijsku kulturu hrvatskoga sela predstavlja jedno od važnih polazišta za razumijevanje njegova stvaralaštva, ali i odnosa likovne umjetnosti i etnografske baštine.
Na predstavljanju kataloga sudjelovali su dr. sc. Zvjezdana Antoš, ravnateljica Etnografskog muzeja u Zagrebu i urednica kataloga, dr. sc. Ivana Rončević Elezović, urednica kataloga iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti te Ana Zubić, autorica grafičkog oblikovanja.
Branko Franceschi istaknuo je kako katalog i izložba predstavljaju svojevrsnu „nultu točku” od koje bi trebala krenuti daljnja istraživanja i vrednovanja Bužanova rada. Upravo povezivanje građe iz različitih muzejskih i baštinskih institucija omogućuje cjelovitiji pogled na umjetnika koji je bio iznimno aktivan, ali je u povijesti hrvatske umjetnosti ostao nedovoljno zastupljen.
Katalog je opremljen autorskim fotografijama Gorana Vranića kao i fotodokumentacijom iz fondova Etnografskog muzeja u Zagrebu, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Arhiva za likovne umjetnosti, Muzeja grada Zagreba, Galerije Muzeja Moslavine Kutina te Zbirke Kovačić-Mihočinec. Na taj način publikacija objedinjuje građu iz više institucija i zbirki te dokumentira rezultate suradnje ostvarene u okviru izložbenog projekta. Za razliku od izložbe, koja je postavljena na hrvatskom i engleskom jeziku, katalog je objavljen na hrvatskom jeziku.
Sam katalog podijeljen je u tri poglavlja. Prvo je poglavlje, uvodni tekst dr. sc. Zvjezdane Antoš, fokusirano na etnografsku i dokumentarnu vrijednost Bužanova opusa - na fotografije koje su mu služile kao predlošci tj. kao „radni materijal“ te na povijesne razglednice i dopisnice s motivima iz narodnog života kojima je autor Bužan.
Stručni tekst dr. sc. Ivane Rončević Elezović, kao drugo poglavlje, bavi se likovnim, stilskim i umjetničkim vrednovanjem njegova rada sa zaključkom da je „riječ o izrazito plodnom autoru koji je danas gotovo potpuno zaboravljen“.
Zadnje, treće poglavlje, kataloški je popis i dokumentacija izloženih djela iz fundusa dviju institucija (Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Etnografskog muzeja u Zagrebu) te sadrži podatke o svakoj slici (tehnika, dimenzije, datacija, inventarni brojevi). Popraćeno je pričama i crticama koje publici objašnjavaju motive i povijest nastanka pojedinih djela čime se omogućuje njihovo sagledavanje iz posve novog kuta.
Uz izložbu i katalog realiziran je i popratni program namijenjen široj publici. Za građane i učenike srednje škole organizirane su radionice kojima se Bužanov opus i teme povezane s tradicijskom kulturom približavaju različitim skupinama posjetitelja.
Izložba Joso Bužan: iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Etnografskog muzeja u Zagrebu može se razgledati u Etnografskom muzeju do 18. listopada 2026. dok katalog ostaje kao važan dokument projekta i polazište za buduća istraživanja i reinterpretacije Bužanova umjetničkog opusa.
(Monika Gregurić)
Fotografirao: Dalibor Talajić
Nepripadanje kao pogled – o umjetniku koji je posljednje godine posvetio Rovinju
U povodu obilježavanja Dana Grada Rovinja-Rovigno i blagdana njegove zaštitnice sv. Eufemije, u Muzeju grada Rovinja – Rovigno i Multimedijalnom centru Rovinj otvorena je izložba Bogumil Car – Nepripadanje kao pogled, koja donosi presjek Careva stvaralaštva od gimnazijskih dana do kraja njegova života.
Bogumil Car (Zagreb, 1891. – Rovinj, 1969.) bio je slikar, crtač, ilustrator, karikaturist, grafičar i autor plakata. Likovnu naobrazbu stekao je u Zagrebu, a tijekom života djelovao je i kao nastavnik i profesor crtanja. U njegovu se opusu prepoznaju različiti umjetnički utjecaji i preokupacije – od iskustva Prvoga svjetskog rata, preko secesijskih i art déco obilježja, mitoloških i alegorijskih motiva, do portreta, ilustracija i prikaza svakodnevice. Nakon umirovljenja 1954. godine Car se trajno nastanio u Rovinju, gdje je proveo posljednjih petnaest godina života. Iako se u Rovinj nije uklopio na uobičajen način, grad je postao važan dio njegova kasnog stvaralaštva. U svojim je radovima bilježio njegove ulice i vedute, krajolike, stanovnike, ribare, radnike i svakodnevni život, ali i umjetnike i kulturni život grada. Njegov pogled na Rovinj pritom nije samo dokumentaran – u njemu se isprepliću osobno iskustvo, promatranje sredine i svojevrsna distanca prema vremenu i društvu u kojem je živio. Važan dio njegova opusa čine ilustracije i karikature. Na izložbi su predstavljene karikature iz različitih razdoblja njegova stvaralaštva, od ranijih radova do onih nastalih u Rovinju. U njima Car prikazuje grad, njegove stanovnike i svakodnevne situacije, a osobitu pažnju posvećuje umjetnicima i umjetničkom životu Rovinja. Upravo kroz karikaturu i ilustraciju njegov se odnos prema sredini u kojoj je živio pokazuje na osobit način – duhovito, ironično i često vrlo pronicljivo.
Fotografirao: Dalibor Talajić
U prostoru Multimedijalnog centra predstavljeni su radovi s rovinjskom tematikom, čime je naglasak stavljen na posljednje razdoblje Careva stvaralaštva i na grad koji je obilježio njegove posljednje godine. Rovinj je u tim djelima istodobno motiv, prostor svakodnevice i mjesto osobnog umjetničkog iskustva. Izložba je nastojala predstaviti Bogumila Cara u širini njegova opusa, izvan uobičajenog svođenja njegova stvaralaštva prvenstveno na ilustraciju i karikaturu. Time je istodobno otvoren prostor za novo čitanje njegova odnosa prema Rovinju i vremena u kojem je u njemu živio i stvarao.
Izloženi su radovi iz fundusa Muzeja grada Rovinja – Rovigno i Zbirke Kovačić-Mihočinec, a izložba je ostvarena u suradnji s Aukcijskom kućom Kontura i Pučkim otvorenim učilištem Grada Rovinja-Rovigno.
Izložba u prostorima Muzeja grada Rovinja – Rovigno ostaje otvorena do 31. listopada 2026. godine, autorica i kustosica izložbe je Elizabeta Rogović.
(Elizabeta Rogović)
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Snježana Radovanlija Mileusnić, Iva Validžija, Renata Šparada Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr