Katalog retrospektivne izložbe Jurja Dobrovića, koja se održavala u Gliptoteci HAZU od 22. ožujka do 15. travnja 2003. godine u Zagrebu, donosi zanimljiv pregled četrdesetogodišnjeg rada ovoga preciznog umjetnika opsjednutog bjelinom i čistoćom. Dvije su stvari odmah uočljive. Prvo, za Dobrovića se čini važnom gotovo utopijska postavka da je u ovome našem svijetu, bliže i dalje bijelo ipak moguće i da se za njega treba boriti makar nas sve u umjetnosti i životu uvjerava da je sivo i prljavo dugotrajnije. Druga, je prividni paradoks da jednostavno, gotovo nalik na spontanu dječju igru, raščlanjuje svoja geometrijska tijela, ali takovom savršenom egzekucijom i strpljivošću (koja je ipak daleko od one dječje), a koji danas ovo «slikarstvo» i cijeli opus čini posebnim. Pored preglednog teksta Ivice Župana (uključen i kompletni prijevod teksta na engleskom jeziku) i 120 kataloških jedinica radova predstavljenih na ovoj izložbi, a nastalih u razdoblju od 1962. do 2002. godine, ova publikacija donosi i niz važnih podataka - kratki životopis autora, popis samostalnih izložaba, bibliografiju tekstova o Jurju Dobroviću te gotovo osamdesetak crno bijelih fotografija koje su snimili Goran Vranić, Branko Balić, Boris Cvjetanović, Enes Midžić i sam autor. Oblikovanje kataloga potpisuje Dubravka Rakoci, a kompletan uspješno obavljen posao odradila je urednica Ariana Kralj. (Lada Dražin Trbuljak)

Opsežan vodič "Spomenici i fontane u gradu Zagrebu" dokumentira stanje spomeničke građe u Zagrebu do ožujka 2007. godine. Obuhvaća više od 630 spomenika na 640 m2 u 70 gradskih naselja. Popisana je građa grupirana u nekoliko cjelina: "Skulpture i spomenici"; "Urbane akcije"; "Fontane i zdenci"; "Spomen-obilježja"; "Spomen-ploče". Svaki je spomenik obrađen kao zasebna kataložna jedinica, uz "osobnu" priču. Iz tih se spomeničkih biografija mogu iščitati razlozi i uvjeti njihova postavljanja, ali i priča o gradu Zagrebu, njegovu širenju, urbanizaciji, smjeni umjetničkih stilova i političkih svjetonazora. Spomenici su unutar navedenih cjelina popisani prema abecednom rasporedu adresa na kojima su smješteni, a kazalo autora u prilogu omogućuje istraživanje građe prema umjetničkim opusima. Voditeljice i autorice projekta su Doris Kažimir, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode grada Zagreba i Ariana Kralj, upraviteljica Gliptoteke HAZU. Suradnici na projektu i autori tekstova su Božena Kličinović (Gliptoteka HAZU), Darija Alujević, Andreja Der-Hazarijan Vukić, Jasenka Faber Bogdan (Arhiv za likovne umjetnosti HAZU) i Ana Vranić (Grad Zagreb).