«Godišnjak grada Korčule» u izdanju Gradskog muzeja Korčula pokriva širok spektar zavičajnih tema koje nisu usko vezane uz djelatnosti Muzeja. U sedmom svesku objavljen je program tradicionalnih Dana Cvita Fiskovića održanih 2001. godine, 16 priloga u tematskom bloku «Povijest umjetnosti i kulture», tri priloga u rubrici «Povijest», jedan prilog u rubrici «Zaštita spomenika», pet prikaza novih publikacija i izložbenih projekata, Kronika kulturnih događanja (od 1. svibnja 2001. do 30. travnja 2002. godine) te peti nastavak «Bibliografije o otoku Korčuli». Uz ugledne znanstvenike i stručnjake, svojim su se radovima predstavili i mladi autori. Tekstovi su popraćeni sažecima na engleskom jeziku te bilješkama i literaturom.

Godišnjak grada Korčule jedno je od malobrojnih muzejskih glasila koja se redovito objavljuju u jednogodišnjem intervalu. Glavna urednica časopisa Alena Fazinić u uvodniku jubilarnog, desetog sveska istaknula je ukupni broj od 85 autora, među kojima su brojni arheolozi, povjesničari, povjesničari umjetnosti, književnosti i kulture, ali i Korčulani koji se bave istraživanjem korčulanske prošlosti. Od ukupno 235 objavljenih priloga čak je 120 znanstvenih radova čiji su autori renomirani znanstvenici poput Cvite Fiskovića, Petra Šegedina, Vinka i Miljenka Foretića, ali i mladi, još neafirmirani stručnjaci. Deseti svezak Godišnjaka donosi radove unutar nekoliko stalnih tematskih skupina: Dani Cvita Fiskovića; Povijest umjetnosti i kulture; Povijest; Prikazi; In memoriam; Kronika kulturnih događanja; Bibliografija o otoku Korčuli. Alena Fazinić obradila je nekoliko tema iz korčulanske prošlosti, Damir Tulić predstavio je kiparski opus Franje Čučića u Korčuli, Pavle Bakarić opisao je postupak izrade mješina (tradicijskih posuda od kože ovaca i koza korištenih za prijenos tekućine). Roko Markovina i Dinko Jurjević dali su svoj prilog istraživanju korčulanske brodograđevne baštine, Franko Oreb analizirao je odjek Strossmayerovih misli među intelektualcima, svećenstvom i običnim pukom na Korčuli. Navedeni su samo neki od ukupno 35 priloga koji su popraćeni sažecima na engleskom jeziku te bibliografskim bilješkama.

Korčulanski gradski muzej obilježio je 50. godišnjicu svojega djelovanja (1957.-2007.) te je i u svojemu najnovijem, dvanaestom "Godišnjaku" određeni prostor posvetio radu Muzeja. Kustosica i ravnateljica Muzeja Marija Hajdić predstavila je rad na osnivanju Gradskog muzeja u Korčuli od 1946.g., kada je donesena odluka o osnivanju, do 1957. godine, kada je Muzej i osnovan te istaknula napore dr. Vinka Foretića u poticanju lokalne zajednice na prikupljanje, čuvanje i izlaganje muzejske baštine. Alena Fazinić opisala je bogatu muzejsku djelatnost, građu i zbirke od njegova osnutka 1957. do 2000. godine. Oba su teksta ilustrirana dokumentarnim fotografijama i potkrijepljena bogatim bibliografskim bilješkama. Ostale tematske rubrike "Godišnjaka" ("Arheologija"; "Povijest umjetnosti i kulture"; "Povijest") donose priloge vezane za područje grada Korčule i okolice. Među njima je rad Nine Kudiš-Buriš i Damira Tulića, koji donosi novosti o korčulanskoj sakralnoj baštini 17. i 18. st., rad Nevena Fazinića o zvonima župnih crkava na otoku Korčuli, tekst Ivana Pederina o Korčuli unutar jadranskih luka, prilozi Tonka Barčota za povijest sokolskog pokreta na otoku Korčuli itd. "Godišnjak" donosi i kroniku kulturnih događanja u Korčuli (2006.-2007.) autorice Sani Sardelić te 10. nastavak zavičajne bibliografije otoka Korčule Alene Fazinić i Marije Hajdić.

U knjizi "Korčulanska spomenička i kulturna baština" objedinjen je zbir izabranih tekstova povjesničarke umjetnosti dr. sc. Alene Fazinić, umirovljene muzejske savjetnice i ravnateljice korčulanskoga muzeja. Tekstovi su pisanih tijekom niza godina i objavljivani u različitim stručnim i znanstvenim časopisima ili pak u dnevnom tisku, a Ogranak Matice hrvatske u Korčuli u njima je prepoznao velik doprinos očuvanju korčulanskoga identiteta. Tekstovi su okupljeni u nekoliko tematskih skupina - "Graditeljstvo", "Muzeji, zbirke", "Spomenici, umjetnine", "Kultura, razno", "Zaslužni kulturni djelatnici", "Otok Korčula" i "Prikazi (članci)". Za muzejsku su zajednicu posebice zanimljivi tekstovi koje je Alena Fazinić pisala o Gradskome muzeju Korčula i njegovim zbirkama: "Neki podaci o osnutku Zavičajnog muzeja u Korčuli krajem 19. stoljeća"; "Zlatarska radionica u zbirci Muzeja Korčule"; "Obitelj Boschi i njena zbirka u Korčuli"; "Opatska riznica Sv. Marka u Korčuli". U rubrici o zaslužnim kulturnim djelatnicima Alena Fazinić podsjetila je na rad Vinka Foretića, don Ive Matijaca te Cvite Fiskovića. Tekstovi su potkrijepljeni iscrpnim bibliografskim bilješkama, a publikaciju prate i bilješke o izvorima te izvod iz bibliografije.