Muzejski dokumentacijski centar sa svojom 45. Izložbom izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija sudjelovat će i ove godine na Interliberu – međunarodnom sajmu knjiga i učila koji će se održati na Zagrebačkom velesajmu od 10. do 15. studenoga 2026.
Prilika je to za muzeje da široj javnosti predstave svoju bogatu i zanimljivu nakladničku produkciju, ali i za brojne posjetitelje da se upoznaju s materijalnom i nematerijalnom baštinom koju čuvaju hrvatski muzeji te razgledaju i prelistaju publikacije koje su hrvatski muzeji i galerije objavili u razdoblju od 1. listopada 2025. do 1. listopada 2026.
Osim u izložbi, posjetitelji će moći uživati i u stručno-popratnom dijelu sajma kojim se muzejska djelatnost predstavlja i približava široj publici. Tako će Muzej grada Šibenika predstaviti svoja četiri nova izdanja među kojima je i slikovnica Narodne priče; prema zapisima don Krste Stošića (slikovnica s pričama koje je sakupio ili napisao don Krste Stošić, osnivač Muzeja grada Šibenika) te fotomonografiju Naših prvih sto muzejske savjetnice Marijane Klisović čime je obilježen 100. rođendan Muzeja grada Šibenika.
Etnografski muzej iz Zagreba predstavit će najnovija izdanja od kojih je jedno posebno zanimljivo – antistres bojanka KreARTivni muzej za mentalno zdravlje: zavirite u zbirke Etnografskog muzeja. Bojanka je nastala kao rezultat suradnje knjižničarke i kustosice s ciljem povezivanja kulturne baštine i brige o mentalnom zdravlju te predstavlja odabrane predmete iz bogatog fundusa Etnografskog muzeja.
Tanja Kocković Zaborski, muzejska savjetnica u Etnografskom muzeju u Zagrebu, predstavit će svoju monografiju Tartufi, pršut i supa: novija povijest istarske gastronomije u kojoj autorica istražuje suvremenu istarsku gastronomiju.
Elektronički katalog izložbe i detaljan raspored popratnih aktivnosti bit će, kao i uvijek, dostupni na mrežnim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra.
U rujnu 1978. godine, na 38. Venecijanskom bijenalu, Mirella Bentivoglio je, sad već antologijskom izložbom Materijalizacija jezika (Materializzazione del linguaggio), okupila sedamdesetak umjetnica različitih poetika i podrijetla s nekoliko kontinenata. Pretvarajući izložbu u mjesto susreta i povezivanja tokova ikoničkog i verbalnog jezika u radovima isključivo žena, okupila je uz povijesno važna imena rane avangarde, i neke dotad manje poznate ili nepoznate umjetnice, te neizlagane ili neobjavljene radove. Inspirirana ovim historijskim susretom izložba Radikalna subjektivnost Tomaso Binga i Katalin Ladik u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci uspostavlja prostor susreta dviju umjetnica u okviru umjetničkih praksi koje su krajem 1970-ih radikalno preispitivale odnos jezika, tijela i glasa, a jezik afirmiraju kao materijal – vizualan, zvučan i performativan. U tom kontekstu, izložba Radikalna subjektivnost u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti može se čitati kao mjesto ponovnog susreta: ne samo povijesnog, nego i konceptualnog, gdje se umjetničke poetike prepliću kroz reinskripciju ženskog subjekta u polje umjetničke produkcije.
Mađarska umjetnica Katalin Ladik, rođena u Novom Sadu, i talijanska umjetnica Tomaso Binga (pravog imena Bianca Pucciarelli Menna) među najznačajnijim su autoricama europske vizualne poezije i performansa. Kroz radikalno preispitivanje granica jezika, glasa i tjelesnosti njihove umjetničke prakse otvaraju pitanja identiteta, roda i subjektivnosti te istodobno oblikuju prostore otpora dominantnim kulturnim, društvenim i rodnim normama.
Foto: MMSU / Borut Brozović (Studio B)
Osim zajedničkog interesa za vizualnu poeziju te granice i potencijale jezika, kroz performans, vizualnu poeziju, tijelo i glas, umjetničke prakse Katalin Ladik i Tomaso Binga povezuje istraživanje identiteta i izvedba roda. Jezik, tekst, glas, tijelo i slika u njihovim radovima postaju sredstva oblikovanja identitetskih i rodnih pozicija kroz kolaž, fotografiju, performans i video.
Dok Katalin Ladik u performativnim fotografskim serijama temeljenima na samoreprezentaciji, poput Poemim (1978.) i Androgyn (1978.), destabilizira konvencije reprezentacije ženskog identiteta i propituje fluidnost rodnih uloga, Tomaso Binga rodni performativ ugrađuje već u sam čin stvaranja umjetničkog identiteta preuzimanjem muškog pseudonima kao strategije ulaska u umjetnički sustav. Kolaži Katalin Ladik nastali na arcima papira za krojenje iz ženskih časopisa nadalje tematiziraju pitanja ženskog ručnog rada i materijala. U oba slučaja riječ je o subverziji identiteta i ironijskom propitivanju društvenih očekivanja i tradicionalnih rodnih normi.
Foto: MMSU / Borut Brozović (Studio B)
Kod Binge tijelo postaje pismo, od figura koje oblikuju slova abecede do desemantiziranog rukopisa koji gubi komunikacijsku funkciju i postaje vizualna struktura. Kod Katalin Ladik tijelo i glas čini granice propusnima, pretvarajući riječi u ritam, slog, dah i zvuk.
Izložba kroz međusobne relacije radova donosi mjesta prepoznavanja i susreta, ukazuje na blisko i poznato i razotkriva udaljeno ili nepoznato. U vremenu kada se pitanja slobode govora, tijela i identiteta ponovno intenziviraju u širem društvenom kontekstu, radovi ovih umjetnica, premda nastali u specifičnim povijesnim i umjetničkim kontekstima, djeluju kao suvremeni odjeci koji nadilaze povijesno čitanje. Podsjećaju nas da povijesne umjetničke i društvene procese možemo čitati kao strukture sadašnjosti koje i dalje oblikuju suvremenu društvenu i umjetničku imaginaciju.
Foto: MMSU / Borut Brozović (Studio B)
Posjetitelji mogu vidjeti niz antologijskih radova nastalih na granici verbalnog i vizualnog, koji otkrivaju jezik kao prostor igre i otpora, te koriste različite strategije rekonfiguracije jezika i teksta u oblikovanju radikalne subjektivnosti. Većina se izloženih radova hrvatskoj publici predstavlja po prvi put.
Kustosica izložbe je Branka Benčić, oblikovanje potpisuju Iva Marija Jurić i Petra Milički, a izložba ostaje otvorena do 27. rujna 2026.
(Branka Benčić)
Foto: Katarina Franković, Bliss by Katarina
Narodni muzej Labin – „Rabac: od prvog gosta do turističke destinacije“
U Narodnom muzeju Labin postavljena je izložba „Rabac: od prvog gosta do turističke destinacije“, organizirana povodom 150. obljetnice boravka britanskoga istraživača, putopisca i diplomata Richarda Francisa Burtona u Rapcu. Izložba donosi pregled razvoja Rapca od maloga ribarskoga naselja do suvremene turističke destinacije.
Richard Francis Burton posjetio je Rabac 1876. godine tijekom putovanja istarskom obalom. Njegovi putopisni zapisi predstavljaju jedan od najranijih sačuvanih opisa Rapca iz perspektive stranoga putnika, zbog čega ga se često smatra „prvim turistom“ koji je posjetio ovo mjesto. Iako je upravo ta obljetnica bila povod za realizaciju izložbe, njezin je sadržaj usmjeren na prikaz turističkog razvoja Rapca i procesa koji su oblikovali njegov današnji identitet.
Izložba kronološki prati razvoj Rapca od antičkoga razdoblja do suvremenoga doba. Poseban naglasak stavljen je na razdoblje od kraja 19. stoljeća, kada je otvoren prvi hotel Albergo Quarnero (1889.), preko izgradnje prvih ljetnikovaca i hotela početkom 20. stoljeća te razvoja turističke infrastrukture između dvaju svjetskih ratova. Nakon toga prikazuje se razdoblje intenzivne turističke ekspanzije započete 1959. godine. Osnivanjem Ugostiteljskog poduzeća Rabac 1961. godine postavljeni su temelji organiziranoga razvoja turizma, a tijekom sljedećih desetljeća Rabac je izrastao u jedno od najznačajnijih turističkih središta istočne Istre.
Foto: Katarina Franković, Bliss by Katarina
Uz razvoj hotelske infrastrukture, izložba prikazuje i društveni život mjesta, svakodnevicu hotelskih djelatnika, razvoj ugostiteljstva, zabavne i sportske sadržaje te manifestacije koje su obilježile turistički identitet Rapca. Posebna je pozornost posvećena osobama koje su svojim radom pridonijele razvoju turizma, ali i brojnim domaćim i stranim gostima koji su se desetljećima vraćali u Rabac.
Izložba je koncipirana prema kronološkom slijedu i podijeljena na dvije tematske cjeline smještene u dvjema izložbenim prostorijama. Obuhvaća izložbene panoe i muzejske vitrine s fotografijama, dokumentima, razglednicama i predmetima iz fundusa Narodnog muzeja Labin te privatnih zbirki. Predstavljena građa svjedoči o razvoju turizma, svakodnevnom životu mještana i gostiju te promjenama koje su tijekom više od stoljeća oblikovale izgled i identitet Rapca. Posebnu vrijednost izložbi daju brojni izvorni dokumenti, fotografije i razglednice koji dokumentiraju turistički razvoj mjesta tijekom 20. stoljeća. Vrijednu građu za realizaciju izložbe ustupili su brojni donatori i posuditelji, a korištena je i građa iz fundusa Povijesnog i pomorskog muzeja Istre – Museo storico e navale dell'Istria u Puli te Državnog arhiva u Pazinu.
Foto: Katarina Franković, Bliss by Katarina
Cilj izložbe jest prikazati ulogu turizma u gospodarskom, društvenom i prostornom razvoju Rapca. Kroz odabranu muzejsku građu predstavljeni su važni događaji, ustanove i pojedinci koji su pridonijeli razvoju mjesta, od Burtonova posjeta 1876. godine do njegova oblikovanja kao suvremene turističke destinacije.
Autori izložbe su kustosi Narodnoga muzeja Labin Olja Višković, Deni Vlačić i Manuela Zupan, dok vizualni identitet, oblikovanje postava i grafičko oblikovanje potpisuje grafički dizajner Oleg Morović.
Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2027. godine.
(Deni Vlačić)
Foto: Tomislav Pavlek / HINA
„Postpotresna arheologija Zagreba“ – nova otkrića o zagrebačkoj prošlosti
U Muzeju grada Zagreba može se razgledati izložba „Postpotresna arheologija Zagreba“ koja donosi pregled najvažnijih arheoloških otkrića nastalih tijekom obnove Zagreba nakon potresa, otkrivajući kako je proces obnove, uz sanaciju oštećenja, postao jedinstvena prilika za nova saznanja o prošlosti, arhitekturi i svakodnevnom životu hrvatske metropole kroz različita razdoblja.
Posjetitelji izložbe mogu premijerno vidjeti predmete odabrane među stotinama kilograma arheoloških nalaza prikupljenih tijekom višegodišnjih istraživanja, koji svjedoče baštinsku slojevitost na 19 istraženih lokacija među kojima su i zagrebačka katedrala, franjevački samostan na Kaptolu, samostan karmelićana u Remetama, niz palača na Gornjemu gradu te crkve u Stenjevcu, Markuševcu i Čučerju. Uz prezentirane nalaze, realističan doživljaj arheoloških istraživanja približavaju brojne fotografije, nacrti i druga terenska dokumentacija koji pokazuju kako izgleda proces otkrivanja, dokumentiranja i zaštite arheoloških ostataka u uvjetima zahtjevne obnove povijesnih građevina.
Foto: Tomislav Pavlek / HINA
Ni mjeseca dana nakon potresa arheolozi Muzeja grada Zagreba bili su u zagrebačkoj katedrali gdje su prilikom uklanjanja sloja građevinske šute i morta, kojim je nakon potresa 1880. uzdignut pod apside, uočili ulomke s nadgrobne ploče zagrebačkog biskupa Luke Baratina koji je biskupijom upravljao od 1500. do 1510. godine. Biskup Baratin ostao je u povijesti Zagreba zapamćen kao veliki promicatelj umjetnosti, ali i kao naručitelj fortifikacija biskupskog dvora u vremenu kada se trebalo obraniti od osmanlijskih osvajanja. Prema brojnim autorima riječ je o najboljem renesansnom skulpturalnom radu na području kontinentalne Hrvatske.
U Banskim dvorima pronađeni su ostaci drvenog vodovoda iz 15. stoljeća koji ukazuju na to da se razvoj vodovodne infrastrukture zagrebačkog Gradeca u potpunosti uklapa u širi kontektst ostalih europskih gradova. Na isti zaključak navode i pronađeni ostaci niza različitih objekata povezanih s odlaganjem otpada unutar gradskih inzula. Otkrivena je i srednjovjekovna smočnica iz razdoblja s kraja 13. do polovine 14. stoljeća. U njoj su arheolozi pronašli ostatke 11 biljnih vrsta koje pružaju uvid u prehranu ondašnjih stanovnika, kao i keramičke posude u kojima se vjerojatno čuvao kiseli sok od nedozrelog grožđa s jabukama i ostalim nezrelim voćem, uobičajen dodatak srednjovjekovnim jelima dostupan tokom čitave godine.
Foto: Tomislav Pavlek / HINA
Istraživanja provedena u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije na Dolcu, podignute nakon Mongolske provale 1242. godine, otkrila su unutar zvonika kriptu s 12 grobnih niša u tri etaže, po svemu sudeći izgrađenu u 19. stoljeću. Među najupečatljivijim nalazima na ovom lokalitetu dijelovi su odjeće i obuće muškarca – čizme, „lampasi“ i trakaste cjeline „viteškog pletera“, koji sugeriraju kako je riječ o vojničkoj uniformi, najvjerojatnije konjaniku Austro-Ugarske Monarhije, pripadniku 1. zagrebačkog eskadrona Kraljevskog hrvatskog domobranstva.
Kako velik dio pronađene građe još uvijek prolazi kroz restauratorsku obradu i znanstvenu analizu, možemo u bližoj budućnosti očekivati još mnogo vrijednih spoznaja o razvoju Zagreba kroz stoljeća.
Autor izložbe je Boris Mašić, a izložba se može razgledati u Muzeju grada Zagreba do 4. listopada 2026.
(I.G.)
Izvor: Muzej grada Šibenika
„Omaž prvima“ – priče onih koji su gledali dalje
U Muzeju grada Šibenika nedavno je otvorena izložba „Omaž prvima“, nastala u suradnji s Croatian Travel Festivalom i Etnografskim muzejom u Zagrebu, koja donosi presjek bogate hrvatske putopisne povijesti i prati put od prvih istraživača do suvremenih putnika i putopisaca.
Naime, prije nego što je svijet postao malen, prije nego što su daljine stale u ekran i prije nego što smo jednim klikom mogli zaviriti u najudaljenije krajeve planeta – postojali su oni koji su jednostavno krenuli. U nepoznato, prema dalekim horizontima, tamo gdje prije njih mnogi nisu bili.
„Iza sebe su ostavili mnogo više od tragova na geografskim kartama. Ostavili su priče koje su Hrvatskoj približile daleki svijet, a našu zemlju trajno upisale u priču o istraživanju svijeta“, ističe autor koncepcije izložbe Nikola Baraka, napominjući kako je želja bila prikazati cjelovit presjek domaće putopisne povijesti.
Od braće Seljan do suvremenih putopisaca
Ideja je bila izložbom odati počast vizionarima koji su kroz stoljeća pomicali granice poznatoga svijeta. Kroz fotografije, zapise, knjige i autentične predmete „Omaž prvima“ donosi fascinantne sudbine putnika, istraživača, pustolova, pomoraca, alpinista, novinara i televizijskih autora.
Izvor: Muzej grada Šibenika
Posjetitelji tako mogu pratiti stope povijesnih ličnosti poput braće Mirka i Stjepana (Steve) Seljana te Dragutina Lermana, preko Mate Šimunovića (poznatog kao Mate Svjetski) i Josipa Franje Mikuleca (Joža Putnik), pa sve do legendarnih imena poput Jože Horvata, Tibora Sekelja, dr. Katarine Carić, Željka Malnara, Borne Bebeka, Stipe Božića, Jasena Boke i Gorana Milića.
Izvor: Muzej grada Šibenika
„Različiti ljudi, različita vremena i različiti putovi, ali uz jednu zajedničku potrebu – vidjeti što je iza horizonta. 'Omaž prvima' nije puki popis najvećih imena niti natjecanje u kilometrima. To je priča o ljudima koji su prvi zakoračili izvan poznatoga i koji nisu čekali da svijet dođe k njima, nego su hrabro otišli ususret njemu“, naglašava kustosica izložbe Marija Krnčević Rak.
Izloženi legendarni predmeti i oprema s Mount Everesta
U prostoru Muzeja grada Šibenika izloženi su neprocjenjivi predmeti koje su sa svojih ekspedicija donijeli braća Seljan, Dragutin Lerman, Joža Horvat i Katarina Carić. Posjetitelji mogu vidjeti i putničku knjigu Mate Svjetskoga u koju su se potpisali brojni svjetski državnici, kao i originalni rukopis Tibora Sekelja. Izloženi su i osobni predmeti Željka Malnara i Borne Bebeka, ali i alpinistička oprema s kojom je Stipe Božić osvojio vrh Mount Everesta.
Izvor: Muzej grada Šibenika
Izložene fotografije i predmeti dio su vrijednih privatnih zbirki te fundusa Etnografskog muzeja u Zagrebu.
Likovni postav izložbe uz Mariju Krnčević Rak (Muzej grada Šibenika) potpisuje i Marija Živković (Etnografski muzej u Zagrebu). Autori tekstova su Jasen Boko, Stipe Božić, Juraj Bubalo, Vlatka Vužić i Marija Živković. Izložbu su do danas razgledali brojni sugrađani, ali i putnici, pustolovi i influenceri koji svoje doživljaje pretvaraju u priče koje rado gledamo, čitamo i pratimo. Ono što je posebno – priče nekih od njih dio su ove izložbe.
„Omaž prvima“ posveta je hrabrosti da se krene, znatiželji da se istraži i slobodi da se gleda dalje.
(Muzej grada Šibenika)
Impressum
Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690
Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Snježana Radovanlija Mileusnić, Iva Validžija, Renata Šparada Grafički urednik: Denis Bučar
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr