Galerija Šimun nalazi se unutar samostana sv. Ante u Dubravama kod Brčkog. Zbirka je prvi put otvorena u samostanu u Dubravama 1983. g. Zatvorena tijekom ratnih zbivanja 1990-ih godina, ponovo je otvorena 2001.g. pod nazivom Galerija Šimun, koji joj je dodijelio fra Stjepan Pavić, utemeljitelj, investitor i donator zbirke. Galerija Šimun okuplja djela hrvatske i bosanskohercegovačke umjetnosti od kraja 19. st. do danas. Sadržava oko sedam stotina slika, skulptura i crteža, a u postavu je izloženo oko dvjesto umjetnina. U oblikovanju fundusa Galerije sudjelovali su i akademik Tonko Maroević te povjesničarka umjetnosti Željka Čorak. Galerija je 2010.g. smještena u novu zgradu koju je projektirao arhitekt Ivan Prtenjak. Fundus Galerije predstavljen je i u popratnom katalogu s uvodnim tekstom Željke Čorak ("Rasti iz propasti") i Tonka Maroevića ("Sažetak i umnožak oblikovnih tokova"). Na dvjestotinjak stranica objavljene su reprodukcije izloženih umjetnina u boji, a kataloški podaci o 720 umjetnina 201 umjetnika navedeni su u popratnom kataloškom popisu čiji je autor mr. sc. Nikola Albaneže. Tekstovi su objavljeni usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku.

Umjetnički paviljon u Zagrebu je najstariji izložbeni prostor u Hrvatskoj i jedina muzejska zgrada sagrađena za održavanje velikih reprezentativnih izložaba. Naime, Umjetnički paviljon sagrađen je za potrebe sudjelovanja na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1856. godine. Nakon izložbe, željezna konstrukcija prenesena je u Zagreb i na današnjoj lokaciji - Lenucijevoj potkovi uz nadzor zagrebačkih graditelja Hönigsberga i Deutcha prema nacrtima bečkih arhitekata Helmera i Fellnera, dobila svoj konačni izgled. Izložbeni prostor svečano je otvoren 15.12. 1898. godine reprezentatiovnom izložbom Hrvatski salon 1898. koju je priredilo Društvo hrvatskih umjetnika. Uz 100-godišnjicu, u Umjetničkom paviljonu organizirana je izložba Hrvatski salon kao simbolično zatvaranje jednog stoljetnog kruga i otvaranje novog. Katalog sadrži tekstove: I. Reberski: "Rađanje hrvatske moderne 1898. godine"; T. Maroević: "Hrvatski salon i institucija i provokacija"; J. Galjer: "Likovna kritika u povodu Hrvatskog salona"; O. Maruševski: "Gradnja Umjetničkog paviljona".

Katalog izložbe održane 16.03. - 16.04.1993. u Lovranu. Izloženi su radovi Josipa Leovića, Bogumila Cara, Jerka Fabkovića, Stjepana Lahovsky