Zdenka Lechner, potpisana kao kustosica Muzeja u Osijeku, održala je na konferenciji Slavonske podružnice muzejskih radnika (Osijek, 1952.) izlaganje o etnografskoj građi u muzeji. Definiravši što etnografske zbirke sadrže, autorica je već u uvodnim poglavljima istaknula: „(…) hitnu i najhitniju potrebu sakupljanja etnografskog materijala.“ Naime, poslijeratna preobrazba sela i seoskog načina života dovela je stručnjake do „zadnje etnografske žetve“. Drugi je naglasak stavila na nužnost inventariziranja i stvaranja muzejske dokumentacije o etnografskoj građi „(…) etnografska građa bez podataka nema velike ni potpune vrijednosti. Bez podataka ona i nije dokument.“(str.4.)

Gradski muzej Vukovar i Posudionica i radionica narodnih nošnji u Zagrebu u suradnji s Muzejom grada Iloka organizirali su izložbu narodnih nošnji okolice Vukovara i Iloka. Ovim je projektom otvoren izložbeni ciklus «Baština i obnova» kojim se nastoje istražiti, sakupiti i prikazati svi rijetki izvori tradicijske kulture vukovarsko-iločkog prostora. Izložba autora Josipa Forjana održana je u Gradskom muzeju Vukovar (22.3.-15.4.2003.). Katalog izložbe sadrži uvodni tekst ravnateljice vukovarskog muzeja Ružice Marić i kraći tekst o Srijemu Mate Batorovića iz Muzeja grada Iloka. Tekstualni prilozi Josipa Forjana i Zdenke Lechner sadržani su unutar tri tematska poglavlja: «Nošnje srijemskoga stila», «Nošnje slavonskog stila» i «Obnova baštine i njegovanje folklornih tradicija». Tekstovi su popraćeni sažecima na engleskom jeziku, bibliografskim bilješkama te bogatim ilustrativnim materijalom dokumentarnih fotografija.