HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Zvonimir Toldi

Zvanje prof. etnologogije i povijesti
Stručno zvanje muzejski savjetnik
Polje djelovanja etnologija
Uže polje djelovanja etnologija, povijest, slavonske narodne nošnje, kronike Brodskog posavlja
Ustanove Muzej Brodskog Posavlja
Zvonimir Toldi rođen je 1944. u Vinkovcima. Djetinjstvo je proveo u Babinoj Gredi, a srednju školu završio je u Slavonskom Brodu. Diplomirao je etnologiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1968. godine radi u Muzeju Brodskog Posavlja gdje je prikupio značajnu etnološku zbirku te utemeljio bogatu fototeku 10 000 pozitiva i negativa.
Autor je brojnih izložaba od kojih su najpoznatije "Narodna obuća", 1972.; "Djevojačka kitnja", 1975.; "Muške narodne nošnje", 1978.; "Dijete i njegov svijet", 1979.; "Svilogojstvo", 1980.; "Malo narodno pokućstvo", 1984.; "Ukrašavanje ogledalcima", 1982.; "Samoučki stolci," 1988.; "Bili jastuk šlingovan", 1989.; "Tkalje Podcrkavačke župe", 1997.
Objavio je niz etnoloških članaka i tekstova o povijesti Slavonskoga Broda. Autor je knjiga Razigrani doro, 1983.; Stihom od Berave do Orljave, 1985.; Nek se spominje i pamti I. (1987.) i II. (1994.) ; Brod na Savi - dva zlatna doba, 1991.; Dvoje leglo troje osvanulo, 1999.; Duni vjetre ladovane, 2003.; i dr.
Član je Stručnog odbora Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, Smotre folklora Brodsko kolo, prosudbenog odbora na Đakovačkim vezovima te priredbe Mladost i ljepota Slavonije u Starim Mikanovcima.
Suradnik je u više televizijskih emisija. Prema njegovoj knjizi Duni vjetre ladovane snimljen je 2006. i dokumentarni film Lud bi bio 'ko bi zamjerio, koji je dobio posebno priznanje na 15. međunarodnom festivalu etnološkog filma u Beogradu.
Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja: Herderovu nagradu 1970., Medalju Slavonskog Broda 1983., Nagradu oslobođenja Broda 1990., Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1996., Red hrvatskog pletera 1996., Godišnju nagradu grada - Štit Berislavića 2000. godine.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 24. listopada 2002. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

U cijelom prostoru će dominirati unutrašnjost jedne vodenice, što smo je otkupili već negdje tamo 1974, posljednja savska vodenica, koja će biti u funkciji, unutrašnji uređaj koji će se pokretati, moći čak i mljeti, mislim da će to biti strašno interesantno. Ja sam prije dvije godine napravio jednu izložbu koja se zvala Velike sprave i oruđa gdje sam upravo iznio predmete za koje pretpostavljam da će ući u stalni postav. I koje je to bilo oduševljenje! To je bila najposjećenija izložba do sada. Bilo je 2.600 djece, došlo organizirano. Ali, oni su smjeli svaku tu spravu okrenuti, pogledati kako ona funkcionira, na onoj stupi za papriku, tući, na tkalačkom stanu malo raditi. Oni su smjeli sjesti na klupu djelaču pa malo podjelati, krunjaču za kukuruz, klip kukuruza oruniti na toj krunjači. To je bilo opće oduševljenje.

Iz knjižnice MDC-a