Mladen Radić rođen je 1954. godine u Mostaru. Osnovnu i srednju školu završio je u Osijeku, a na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu studirao je arheologiju i povijest. Doktorirao je 2014. godine na poslijediplomskom doktorskom studiju medievistike Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu.

Za vrijeme i nakon fakulteta radio je na arheološkim istraživanjima na Mursi i kao suradnik arheolog u Gradskom muzeju Vinkovci.
Po završetku studija radio je kao profesor u srednjim školama u Đakovu i Osijeku. U Državnom arhivu u Osijeku zaposlio se 1981. godine kao arhivist-voditelj Vanjske službe za zaštitu i prikupljanje građe.
Polazeći od vlastite maxime regule da je zaštita arhivske građe jedan od preduvjeta za njeno očuvanje, kako bi ova mogla kasnije poslužiti kao vjerodostojan izvor za proučavanje zbivanja u prošlosti, aktivno radi do 1994. na prikupljanju, obradi i objavljivanju arhivske građe Slavonije i Baranje.

Kada je 1994. imenovan ravnateljem Muzeja Slavonije suočio se s nizom poteškoća s kojima se nosila ova središnja muzejska ustanova istočne Hrvatske. Muzej je bio oštećen ratnim razaranjima, uvjeti smještaja građe su bili izuzetno loši, imovinsko-pravni odnosi nad prostorima koje je muzej koristio nerazriješeni, a stručno osoblje malobrojno s fundusom od 400 000 predmeta.
U razdoblju dok je obnašao ravnateljsku dužnost, a u suradnji sa kolegama kustosima, Mladen Radić je pozicionirao Muzej Slavonije kao relevantnu baštinsku ustanovu.
Muzej je svake godine radio veliku izložbu iz vlastitog fundusa koja je obuhvaćala suradnju kustosa i muzejsku građu o kojoj su skrbili, uz popratni bogato ilustrirani katalog.
Izložbe su bile koncipirane tako da su gostovale u hrvatskim muzejima kao i u inozemstvu. Glavna ideja ti izložbenih projekata bila je da se predstavi bogati fundus od kojeg se treba osmisliti i napraviti budući stalni postav, a ujedno sustavno počne obnavljati građa.
Povodom 120. godišnjice Muzeja Slavonije organizirao je skup koji je za temu imao osnivače i prve kustose muzeja u Hrvatskoj na kojem su predstavljene smjernice razvoja muzejske djelatnosti od Dubrovnika do Iloka.
Uz ravnateljske obveze preuzeo je i vođenje novoosnovanog pododjela Seobe naroda i srednjeg vijeka pri Arheološkom odjelu, te objedinio predmete i zbirke iz ovog razdoblja, koji su se nalazile u različitim odjelima.

Kao kustos arheolog s posebnim interesom za srednji vijek, a u suradnji s kolegom Zvonkom Bojčićem, Mladen Radić je obradio više od 700 predmeta iskopanih na lokalitetu srednjovjekovnog grada Ružica. Rezultat tih istraživanja bila je velika izložba "Srednjovjekovni grad Ružica" koja je nakon gostovanja u Hrvatskom povijesnom muzeju i Nacionalnom povijesnom muzeju iz Latvije kao stalni postav postavljena u Gradski muzej u Orahovici.
Kao ravnatelj Muzeja Slavonije, ali i kao arheolog, Mladen Radić je podržao inicijativu za izdvajanjem arheološke građe i otvaranje Arheološkog muzeja u Osijeku što je i ostvareno 2007. godine (2012.godine Arheološki muzej je ponovo vraćen pod ingerenciju Muzeja Slavonije).
Uz izložbenu djelatnost, ali i redovite objave o djelatnosti Muzeja u stručnim časopisima i novinama, poseban naglasak dao je uređujući Osječki zbornik koji je pod njegovim uredništvom postao referentni časopis.
U slobodno vrijeme je putovao, bavio se sportom, slikarstvom i dizajnom (Grb Osječko-baranjske županije i nekoliko grbova gradova i općina Slavonije i Baranje) te bio član umjetničke grupe 69.
Danas uživa u kartanju preferansa, a redovito posjećuje lokalne buvljake u potrazi za baštinom Slavonije.

Napomena: podaci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 20. rujna 2017. Razgovor vodila i snimila Iva Validžija.