HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje

Novi upit
 

Olga Maruševski

Zvanje prof. povijesti umjetnosti
Znanstveni stupanj dr. humanističkih znanosti
Stručno zvanje stručna suradnica Instituta za povijest umjetnosti (u mirovini)
Polje djelovanja arhitektura, umjetnost 19. stoljeća, bidermajer i historicizam
Uže polje djelovanja graditeljstvo I. Kršnjavoga, bibliografija, počeci umjetničkoga stručnoga i specijaliziranog školstva
Ustanove Institut za povijest umjetnosti, Zagreb,
Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb
Olga Maruševski rođena je u Popovači 1922. godine. Maturirala je u zagrebačkoj gornjogradskoj gimnaziji (licej). Upisala je Pravni fakultet i radila u Državnoj riznici kao činovnica, a od 1945. u Jugoslavneskoj akademiji znanosti i umjetnosti (JAZU) kao honorarna vježbenica na izradi bibliografije domaće likovne umjetnosti.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je povijest umjetnosti 1957., a doktorirala je 1986. s temom o Izidoru Kršnjavom.
Od 1951. do 1973. radila je u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" u Zagrebu, a kasnije kao stručna suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Velik dio svog plodnog rada posvetila je istraživanju recentne austrijske i njemačke povijesnoumjetničke literature 19. stoljeća i arhitekture Zagreba, Karlovca, Slavonskog Broda i Križevaca u istom razdoblju. Povremeno je honorarno radila i kao kostimografkinja za Jadran-film.
Najveći broj znanstvenih radova napisala je o I. Kršnjavome.
Osim tema o urbanizmu, među prvima je počela vrednovati sakralnu umjetnost 19. stoljeća objavljujući brojne članke u stručnim časopisima. Također je privukla pozornost javnosti i struke na umjetnički obrt 19. stoljeća.
Iz njezine bogate bibliografije posebno se izdvajaju tekstovi fascinirani osobnošću i djelovanjem Ise Kršnjavoga čiju je arhivu temeljito proučila. Među prvima se bavila istraživanjem početaka našega umjetničkoga i specijaliziranoga stručnoga školstva pa je objavila niz temeljih radova s tog područja.
Najveći broj znanstvenih radova napisala je o I. Kršnjavome.
Radove je objavljivala u brojnim časopisima i listovima: Vijestima muzealaca i konzervatora, Vjesniku, Večernjem listu, Bulletinu Razreda za likovne umjetnosti JAZU, Kaju, Čovjeku i prostoru, Vijencu, Peristilu i dr.
Autorica je nekoliko knjiga i brojnih predgovora katalozima poznatih izložaba. Za svoj rad nagrađena je Nagradom grada Zagreba 1998. i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1998. te Spomenicom Instituta za povijest umjetnosti. Nagrada Društva povjesničara umjetnosti "Radovan Ivančević" za životno djelo dodijeljena joj je 18. travnja 2007.
Olga Maruševski preminula je 29. studenog 2008.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 13. ožujka 2003. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Sad kad sam radila Opatičku 10, onda su tu Medović, Iveković, obrtna škola, i tako dalje. To je jedan sjajan kompleks i nekoliko monografija. Ima monografija o Bukovcu ima o Medoviću ima o Čikošu. Ima o Frangešu u rukopisu Šimat Banov, to sam vidjela ali ne ulazim, jer je to u rukopisu. Ovo su vrlo vrijedne monografije Medović i Bukovac. O Čikošu imam svoje mišljenje i to sam napisala. Ako imam što reći nikad ne kažem usmeno, nego napišem, neka se objavi. Trebalo bi nanovno raditi jer su se promijenili pogledi na neke stvari. Baš ta Opatička za Medovića, te sve slike koje tamo vise, sve što je tamo gore na zidovima bilo je prije toga na izložbama. Monografije su napisane tako izolirano-analiza svake slike. Ta slika mora biti u prostoru, ona je za prostor određena. Ona sasvim drukčije djeluje u prostoru, sa značenjem, programom, nego kad je gledate ovako, na jednoj izložbi onda vidite, analiza, kako se već radi- kompozicija, boja...To mislim da bi trebalo nanovo, ali sumnjam da će to netko raditi.

Iz knjižnice MDC-a