HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Alena Fazinić

Zvanje prof. povijesti umjetnosti
Znanstveni stupanj dr. humanističkih znanosti
Stručno zvanje muzejska savjetnica (u mirovini)
Polje djelovanja povijest umjetnosti
Uže polje djelovanja spomenička arhivska i kulturna baština otoka Korčule, graditeljska djelatnost u Korčuli
Ustanove Gradski muzej Korčula
Alena Fazinić rođena je u Kraljevu (Srbija). Gimnaziju je završila u Zagrebu, a diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1965. godine povijest umjetnosti.
Magistrirala je 1969. s temom Stambena izgradnja Korčule od 14. do 16 stoljeća, a doktorirala 1984. Izgradnja grada Korčule od početka 16. do početka 20. stoljeća. Sav radni vijek od 1965. do umirovljenja 2000. godine radila je u Gradskome muzeju u Korčuli, najprije kao kustosica, a od 1976. kao ravnateljica ustanove. Zvanje muzejske savjetnice stekla je 1985.
A. Fazinić je i vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pohađala je šestomjesečnu specijalizaciju konzervacije i restauracije spomenika i povijesnih cjelina u Međunarodnom centru u Rimu (ICOMOS-ROMA). Uz redovitu djelatnost i vođenje muzeja ostvarila je brojna studijska putovanja u Italiju, Francusku, Španjolsku, Englesku, Češku, Austriju, Poljsku.
Osim brojnih tematskih izložaba i postava, posvetila se i proučavanju spomeničke i arhivske građe grada i otoka Korčule te o tome objavila niz stručnih i znanstvenih radova te članaka u tjednome i dnevnom tisku. Sudjelovala je na mnogim znanstvenim skupovima. Pokrenula je znanstveno-stručni muzejski časopis Godišnjak grada Korčule i do danas uredila jedanaest brojeva tog časopisa. Suradnica je u izdanjima Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“.
Od 1993. do 2001. članica je Poglavarstva grada Korčule za područje kulture (volonterski rad).
Iz bogate bibliografije posebno je zanimljiv njezin izvorni znanstveni rad Korčulansko predgrađe Borgo od 16. do 19. stoljeća, objavljen u Radovima Instituta za povijest umjetnosti 25, kao i tekst objavljen u Zborniku Dana Cvita Fiskovića pod naslovom Kultura ladanja u Korčuli -19. st., Ljetnikovac Depolo.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 3. prosinca 2007.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Ta palača Arneri koja je bila predviđena za Galeriju Kršinić, gdje sam ja smatrala, isto tako sam napravila zajedno s nasljednicima obitelji Kršinić, zamisao je moja bila, a s tim se i pokojni Kršinić složio, da to bude galerija Kršinić i da u toj galeriji bude uz njegovu zbirku pohranjena dakako i arhivska građa, dokumentacija o njemu i njegovom radu, što je obitelj bila spremna i darovati i da bude barem jedna dvorana, jedan dio toga, to je velika palča, da bude jedan dio galerija korčulanskih umjetnika. E to nije ostvareno, danas na žalost će se sasvim druge stvari u tu zgradu smjestiti.

Iz knjižnice MDC-a